Krompir bi jednog dana mogao da postane deo jelovnika budućih stanovnika Meseca. Istraživači sa Univerziteta Oregon Stejt pokazali su da ova biljka može da prođe kroz čitav životni ciklus i razvije jestive krtole u simuliranom mesečevom zemljištu. Međutim, postoji važan uslov: regolitu je potrebno dodati organsku materiju.
Istraživanje, objavljeno 19. novembra u naučnom časopisu npj Microgravity, bavilo se mogućnošću uzgajanja krompira (Solanum tuberosum) u uslovima koji bi mogli da posluže kao osnova za buduću proizvodnju hrane na Mesecu.
Naučnici su koristili pet različitih simulacija mesečevog regolita, materijala koji prekriva površinu Meseca. Među njima su bili uzorci koji oponašaju tamnije bazaltne oblasti, poznate kao mesečeva mora, i svetlije oblasti lunarnih visoravni. Kao kontrolni uzorak korišćeno je zemljишte iz poljoprivredne oblasti u američkoj saveznoj državi Oregon.
U eksperimentu je korišćena sorta krompira Modoc, a istraživači su ispitivali kako biljke reaguju na različite količine vermikomposta – organske materije nastale razgradnjom biljnih ostataka uz pomoć glista.
Krompir bez dodataka nije uspevao
Rezultati prvog eksperimenta pokazali su da krompir veoma teško uspeva u čistom simuliranom mesečevom zemljištu.
Biljke uzgajane u 100 odsto simulanta LMS-1E bile su zakržljale, sa veoma slabo razvijenim korenovim sistemom. Istraživači pretpostavljaju da je jedan od razloga povećana izloženost bakru, čije su koncentracije bile više u listovima i krtolama ovih biljaka.
Situacija se značajno promenila kada je u podlogu dodat vermikompost. Mešavina koja je sadržala 70 odsto simuliranog regolita i 30 odsto komposta omogućila je razvoj biljaka uporediv sa onima uzgajanim u zemaljskom zemljištu.
Prema mišljenju istraživača, organska materija pomaže u ublažavanju toksičnih efekata pojedinih jedinjenja i poboljšava uslove za rast biljaka.
Različiti tipovi regolita, različiti rezultati
U drugom eksperimentu naučnici su koristili svih pet simuliranih tipova mesečevog zemljišta, ali su količinu vermikomposta smanjili na pet odsto.
Krompir je uspeo da prođe kroz životni ciklus i formira krtole u svim tipovima simulanta. Ipak, prinos je u svakom od njih bio manji nego u zemaljskom zemljištu.
Najlošije rezultate dao je simulant NUW-LHT-5M, koji predstavlja materijal karakterističan za lunarne visoravni. Biljke su se u njemu pojavile tek oko 24 dana nakon sadnje, dok je u ostalim simulantima nicanje zabeleženo posle četiri do osam dana. Samo tri od pet biljaka razvile su krtole.
Rezultati pokazuju da ne postoji jedinstven odgovor biljaka na mesečev regolit: njegov sastav značajno utiče na razvoj i intenzitet stresa kojem su biljke izložene.
Da li je krompir bezbedan za jelo?
Jedno od najvažnijih pitanja bilo je da li krtole uzgojene u ovakvim uslovima zadržavaju odgovarajući nutritivni sastav.
Analize su pokazale da su metabolički profili krompira uglavnom ostali slični onima kod biljaka uzgajanih u zemaljskom zemljištu. Nisu zabeležena ni značajna povećanja koncentracija solanina i čakonina, prirodnih jedinjenja koja mogu biti štetna u većim količinama i čiji se nivoi mogu povećati kada je biljka pod stresom.
Ipak, u pojedinim uzorcima pronađene su nešto veće koncentracije bakra i cinka, dok su krtole iz dva simulanta lunarnih visoravni sadržale više aluminijuma.
Zbog toga istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna ispitivanja pre nego što bi se moglo govoriti o stvarnoj proizvodnji hrane na Mesecu.
Korak ka budućoj proizvodnji hrane na Mesecu
Za dugotrajno prisustvo ljudi na Mesecu neće biti dovoljno samo obezbediti sklonište, energiju i sisteme za održavanje života. Biće potrebno razviti i pouzdane načine proizvodnje hrane, kako bi se smanjila zavisnost od snabdevanja sa Zemlje.
Jedna od mogućnosti jeste korišćenje organskog otpada astronauta, ostataka hrane i biljaka za proizvodnju komposta koji bi se zatim koristio za uzgoj novih kultura.
Upravo zbog toga je ovaj eksperiment značajan. On pokazuje da bi mesečev regolit, uz odgovarajuće dodatke i obradu, jednog dana mogao da postane deo sistema za proizvodnju hrane.
Ipak, pred istraživačima je još mnogo posla. Simulirani regolit nije isto što i stvarno mesečevo zemljište, a uslovi u laboratorijskom stakleniku značajno se razlikuju od onih na površini Meseca.
Za sada, krompir još ne raste u pravim mesečevim baštama. Ali naučnici su napravili važan korak ka tome da takve bašte jednog dana postanu stvarnost









