Astronauti su ljudi koji godinama treniraju u simulacijama, vežbaju kako da reaguju u opasnim situacijama, i znaju kako da rukuju složenim sistemima letelice.
Mogli bismo da počnemo od Jurija Gagarina, prvog čoveka u svemiru 1961. godine.
Nije bio dovoljan vojni standard fizičke spreme za njega. Bio je vojni pilot, a svoju pripremu za odlazak u svemir počeo je 1959. godine. Vežbao je u hipobaričnim komorama, da testira svoje sposobnosti u uslovima gde nema mnogo kiseonika. Pored toga, provodio je vreme u izolaciji i tišini, odnosno da bude psihološki spreman.
Tu je i tehnička obuka, morao je da zna svaki mogući detalj sistema Vostok, šta da radi u slučaju kvara, kako da postupa ako automatizacija ne funkcioniše.
Da se vratimo na psihološku spremu, bio je ekstremno smiren, nadrealno sposoban čovek. Jurij Gagarin je bio astronaut.
Da li je Kejti Peri astronautkinja?
Isto onoliko koliko je lik Brusa Vilisa u “Armagedonu” astronaut, isti onaj što skida vizir dok je na asteroidu veličine Teksasa gde nema atmosfere i gde bi u realnosti bio mrtav za par sekundi.
Baš u tom filmu ima jedno zanimljivo pitanje koje je postavio Ben Aflek direktoru Majklu Beju. Pitao ga je zar nije lakše naučiti astronauta da buši rupe, nego radnika na rafineriji nafte da bude astronaut. U filmu su te radnike naučili da budu astronauti za nekoliko dana, nisu imali više zbog dramatizacije filma.
O tom filmu i 168 grešaka koje je NASA uvidela ste mogli da čitate i OVDE.
Ista ta dramatizacija je primećena i ovih dana kada je poznata pevačica koju mediji danas nazivaju astronautkinjom. Ljubila zemlju nakon što je 4 minuta provela u bestežinskom stanju, 11 minuta ukupno van planete.
Šta moramo da uradimo?
Nije isto biti test vozač i putnik u taksiju, ako iznajmiš Ferari na aerodromu u Dubaiju, nisi reli vozač. Nazovimo je pravim imenom.
Ako je skok u bestežinsko stanje dovoljan da se zoveš astronautom, onda je i vožnja trotineta po ivičnjaku trening za Formulu 1.
Izvor slike: Blue Origin
One Response