Nova studija objavljena u časopisu Communications Medicine ukazuje na moguću vezu između poremećaja Zemljinog magnetnog polja izazvanih solarnim olujama i povećanja učestalosti srčanih udara, naročito kod žena.
Istraživači su analizirali podatke iz javnog zdravstvenog sistema grada São José dos Campos u državi São Paulo, Brazil, prikupljene u periodu od 1998. do 2005. godine – periodu intenzivne solarne aktivnosti.
Analiza je obuhvatila prijem pacijenata u bolnicama zbog infarkta miokarda, uključujući 871 muškarca i 469 žena. U statističku obradu uključeni su i podaci Planetarnog indeksa (Kp-indeks), koji pokazuje varijacije Zemljinog geomagnetnog polja.
„Dane smo klasifikovali kao mirne, umerene ili uzburkane. Podatke o zdravlju podelili smo po polu i starosnim grupama [do 30 godina, između 31 i 60, preko 60 godina]. Broj srčanih udara kod muškaraca gotovo je dvostruko veći – bez obzira na geomagnetne uslove“, kaže Luiz Felipe Campos de Rezende, istraživač Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) u Brazilu i glavni autor studije.
Međutim, Rezende dodaje: „Kada pogledamo relativnu učestalost slučajeva, kod žena je značajno veća tokom uzburkanih geomagnetnih dana u poređenju sa mirnim danima. U grupi između 31 i 60 godina, učestalost može biti i do tri puta veća. Ovo sugeriše da su žene osetljivije na geomagnetne poremećaje.“
Kako solarne oluje utiču na Zemlju i nas
Geomagnetne oluje nastaju kada solarni vetar – struja naelektrisanih čestica sa Sunca – udari u Zemljinu magnetosferu. Poznato je da ovakvi poremećaji mogu ometati satelitske komunikacije i GPS sisteme.
Studije iz severne hemisfere od kraja 1970-ih sugerišu da solarne čestice mogu imati i uticaj na ljudsko zdravlje, posebno na kardiovaskularni sistem. Mogući mehanizmi uključuju promene u krvnom pritisku, srčanom ritmu i cirkadijalnom ritmu, koji reguliše san i telesne funkcije. Ipak, ovo ostaje otvoreno naučno pitanje.
Rezende napominje: „Ovo je prvo istraživanje u našim geografskim širinama, ali ono nije konačno. Namena nije da se izaziva panika, posebno kod žena. Studija ima ograničenja: posmatrana je samo jedna zajednica i uzorak još nije idealan za medicinska pitanja. Ipak, rezultati imaju empirijski značaj i ne bi trebalo da budu zanemareni u naučnom kontekstu.“
Zanimljivo je da studija sugeriše da žene mogu biti osetljivije na geomagnetne poremećaje, ali uzrok ovog fenomena još nije istražen.
„Nismo pronašli relevantne objavljene radove o ovoj temi, tako da je ovo pitanje za buduće studije“, dodaje Rezende.
Predviđanje i prevencija
Sunce prolazi kroz cikluse povećane i smanjene magnetne aktivnosti u proseku na svakih 11 godina. Faza maksimalne aktivnosti, tzv. „solarni maksimum“, dogodila se između kraja 2024. i početka 2025. godine – period sa najintenzivnijom magnetskom aktivnošću.
Prema stručnjacima, 2025. godina će biti godina visoke solarne aktivnosti, ali poremećaji Zemljinog magnetnog polja javljaju se sporadično. INPE vodi sajt koji prati ove varijacije u realnom vremenu, a skoro redovno možete pratiti i na Kosmičkom glasniku sve u vezi solarnih aktivnosti.
„Naučnici širom sveta pokušavaju da predvide geomagnetne poremećaje, ali za sada tačnost nije velika. Kada predviđanje bude preciznije – i ako se potvrdi uticaj ovih poremećaja na srce – moći ćemo da razmišljamo o strategijama prevencije iz perspektive javnog zdravlja, naročito za osobe sa već postojećim srčanim problemima“, zaključuje Rezende.









