Tokom poslednje decenije, južna Australija suočila se sa nizom ekstremnih vremenskih događaja: rekordnim toplotnim talasima, razornim šumskim požarima, dvema velikim sušama i čak iznenadnim poplavama. Iako su ovakvi događaji deo prirodne klimatske varijabilnosti kontinenta, novo istraživanje pokazuje da su današnji ekstremi povezani sa dramatičnim promenama u višim slojevima atmosfere — oko 8 do 10 kilometara iznad površine Zemlje.
Naučnici su otkrili da su snažne vazdušne struje poznate kao mlazne struje (jet streams) pomerene znatno južnije nego ranije. Ove struje imaju ključnu ulogu u usmeravanju kišnih sistema. Kako su se pomerile prema polu, kišni frontovi sada zaobilaze južnu Australiju, što je dovelo do značajnog smanjenja padavina.
Najmanje 25% manje padavina
Južna Australija, region koji se proteže oko 4.000 kilometara od Perta do istočno od Melburna i u kojem živi oko 10 miliona ljudi, beleži pad godišnjih padavina od najmanje 25%. Kao rezultat, region je već godinama pogođen ozbiljnom sušom.
Dve najnovije suše bile su:
- Tinderbox suša (2017–2019)
- trenutna suša, koja traje od 2023. godine i nastavlja se i tokom 2026.
Suša se definiše kao dugotrajan nedostatak padavina, koji traje najmanje tri meseca i ozbiljno utiče na poljoprivredu, vodne resurse i ekosisteme. U poslednjih deset godina, čak šest godina bilo je izrazito sušno.
Zanimljivo je da je situacija u istočnoj Australiji potpuno suprotna — gradovi poput Sidneja i Brizbejna zabeležili su obilne padavine i iznenadne poplave.
Šta su mlazne struje?
Mlazne struje su uske, brze vazdušne struje u višim slojevima atmosfere koje se kreću brzinama većim od 100 km/h. One funkcionišu kao svojevrsne „autoputevi“ za vremenske sisteme, određujući gde će pasti kiša i kakve će temperature biti.
Istraživanje je pokazalo da se suptropska mlazna struja pomerila čak 10 stepeni geografske širine prema jugu — što odgovara pomeranju od oko 1.000 kilometara. Kao rezultat, kišni sistemi sada prolaze južno od kontinenta i ne donose padavine regionima kojima su ranije bili ključni izvor vode.
Glavni uzrok ovog pomeranja je globalno zagrevanje, odnosno povećanje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, koje zagreva atmosferu i okeane i menja globalne vazdušne struje.
Gradovi ostaju bez vode
Veliki gradovi poput Melburna, Adelaidea i Perta već osećaju posledice:
- Rezervoari vode su na najnižim nivoima u poslednjih nekoliko godina
- Desalinizacione fabrike rade povećanim kapacitetom
- Neki gradovi planiraju izgradnju novih postrojenja, ali to može trajati i do deset godina
U Melburnu su rezervoari trenutno na oko 70% kapaciteta i postoji rizik daljeg opadanja.
Savršeni uslovi za katastrofalne požare
Suša i nedostatak zimskih padavina ostavljaju vegetaciju suvom i lako zapaljivom. Tokom leta 2025–2026, ekstremne vrućine i suvi vetrovi stvorili su idealne uslove za šumske požare.
Samo u državi Viktorija izgorelo je više od 430.000 hektara.
Ovakvi događaji nisu izolovani incidenti, već deo dugoročnog trenda povezanog sa klimatskim promenama.
Pogled u budućnost: toplija i suvlja klima
Naučnici upozoravaju da će, kako globalno zagrevanje napreduje, mlazne struje nastaviti da se pomeraju ka polovima. To znači da bi suše u južnoj Australiji mogle postati češće i intenzivnije.
Postoji i mogućnost razvoja El Ninjo klimatskog fenomena kasnije tokom 2026. godine, što bi dodatno pogoršalo sušu.
Zaključak istraživanja je jasan: južna Australija mora da se pripremi za novu klimatsku realnost, topliju, suvlju i skloniju ekstremnim požarima.








